Nov 24, 2011

Studentska radijska minijatura

Evo jedne studentske radijske minijature za slušanje।Takođe, ovom prilikom pozivamo sve ljude koji imaju svoje snimljene radio drame (ili tekstove za radio drame), a žele da ih ovde obelodanimo, da nam ih pošalju.

Nov 22, 2011

Konkurs za radio drame RTV-a


Prenosimo oglas RTV-a u kom je raspisan konkurs za radio drame:


Radiodifuzna ustanova Vojvodine, Radio-televizija Vojvodine, Centar za razvoj objavljuje konkurs za otkup tekstova radio drama.



Konkurs se raspisuje za sledeće vrste tekstova:


1. Radio drama za odrasle dužine oko pedeset minuta (oko 7500 reči, oko 45.000 karaktera sa proredom ili oko 25 stranica standardno kucanog teksta). U obzir dolaze svi žanrovi (drama, komedija, groteska, triler, fantastika, zvučni eksperiment itd.). Cena otkupa za radio dramu za odrasle je neto 30.000 dinara.
2. Radio igra za decu dužine oko trideset minuta (oko 4000 reči, oko 25.000 karaktera sa proredom ili oko 15 stranica standardno kucanog teksta). Cena otkupa za radio igru za decu je neto 23.000 dinara.

3. Radio minijaturu dužine do petnaest minuta (do 2000 reči, do 12.500 karaktera ili do 7 stranica standardno kucanog teksta. U obzir dolaze svi žanrovi (drama, komedija, groteska, triler, fantastika, zvučni eksperiment itd.). Cena otkupa za radio minijaturu je neto između 2.000 i 10.000 dinara.

Konkurs se raspisuje za tekstove na svim jezicima na kojima emituje radio Vojvodine.

Potpisani tekstovi sa adresom, brojem telefona ili elektronskom adresom autora se šalju najkasnije do 31. decembra 2011. u elektronskoj formi na adresu programmedevelopment@rtv.rs ili poštom na: RTV Vojvodine Odeljenje za razvoj programa (za konkurs) Ignjata Pavlasa 3 21000 Novi Sad

RTV će otkupiti po tri teksta na srpskom i mađarskom jeziku i minimalno po jedan tekst na ostalim jezicima na kojima emituje Radio Vojvodine. Ukoliko RTV dobije više kvalitetnih tekstova na konkursu, autori tekstova koji ne uđu u kvotu biće kontaktirani zbog eventualnog sklapanja opcionog ugovora. Sa druge strane, ukoliko se na konkursu ne pojavi dovoljan broj kvalitetnih tekstova RTV zadržava pravo da otkupi manje tekstova nego što je predviđeno.

Rezultati konkursa biće objavljeni najkasnije do 31. 01. 2012. godine.

Pravo učešća na konkursu imaju svi državljani Republike Srbije osim zaposlenih u RTV Vojvodine.

Nov 18, 2011

Armiranje u decembru


Dakle, 7. decembra, na 2. programu Radio Beograda, u seriji Radio igra, u onom terminu od 18 i 32, čućete premijeru drame „Armirani ljudi“, prema filmskom scenariju Ratka Radunovića.

Reč je o adaptaciji scenarija koji je podgorički pisac Ratko Radunović napisao ranije. Scenario u celini možete pročitati u knjizi „Antologija nepročitanih scenarija“Nebojše Pajkića. Reč je o dvojici momaka, Iliji i Viktoru, od kojih ovaj prvi boluje od dijabetesa i autodestruktivnih misli, zapucaju u Beograd ne bi li Ilijin rođendan proslavili u jednom beogradskom dragstoru. Zamisao da se, po tradiciji i u duhu igre dvojice najbljih pajtosa, Ilijin rođendan proslavi tako što će upasti u dragstor na Zvezdari i, u društvu raspoloženih talaca, gledati akcijaše iz 80-ih, vremenom se izjalovi i prozli, a dečaci se nađu u nebranom grožđu i, nenadano, od svojih života naprave sudbine.

Dramu je režirao Miloš Jagodić, za lekturu i crnogorski govor se pobrinula Olga Babić, a dramu sa svom pirotehnikom, pucnjavom i šuštanjem kesica čipsa (čega možda u drami i nema, al mi se uklapa u napis) je snimio Milan Filipović. Za muzičku potku drame u kojoj je valjalo kombinovati muziku u glavama ovih poludelih tinejdžera i muziku policijskih dispečera postaro se Dragan Mitrić.
Supermarket drže Daniel Sič i Siniša Ubović. Zatočeni su: Dobrila Ilić, Tanja Mirčetić, Nina Lazarević, Vesna Stanković i Miloš Čolović. Stvar pod kontrolom drže: Marko Baćović, Miodrag Milovanov i Branislav Platiša.

Sve ovo traje oko pola sata.

Prijatno slušanje. Mesto Jubitoa, ide jedna pesma za čitanje, ko najava:

DOK LEŽIM SA GLAVOM U TVOM KRILU, CAMERADO

Prevod:Ivan Lalić, 1985.



Dok ležim sa glavom u tvom krilu, kamerado,
Ponavljam svoje priznanje, ponavljam šta sam
rekao tebi i slobodnom prostoru,
Znam da sam nespokojan i da činim da to i drugi
bivaju,
Znam da su reči moje oružja puna opasnosti, puna
smrti,
Jer ja se suprotstavljam miru, bezbednosti i svim
zakonima ustaljenim, da bi ih poremetio,
Pošto su me svi porekli, odlučniji sam nego bih
ikad bio da su me svi prihvatili,
Ne hajem i nikada hajao nisam ni za iskustvo,
oprez, većine, niti za podsmeh,
I pretnja onog što se naziva paklom jedva da mi
išta znači;
I primamljivost onog što se naziva rajem jedva da
mi išta znači;
Dragi camerado! Priznajem da sam te nagovarao
da kreneš sa mnom napred, i još te nagovaram,
a predstave nemam gde nam je odredište,
Niti da li pobeda nas čeka, ili ćemo biti potpuno
savladani i poraženi.

Nov 14, 2011

Prisluškivanje novosadskog radija


Povodom 35 godina emitovanja radio-dramskog programa Radio Novog Sada, u aranžmanu Meline Pote Koljević, inače jedne od urednika u Dramskom programu Radio Beograda, posetila smo javno slušanje šest radio minijatura studenata režije Akademije umetnosti u Novom Sadu (klasa profesora Aleksandra Davića, mentorke Meline Pote Koljević).

Svih šest minijatura urađene su prema pričama koje su birali studenti režije i autori ovih radijskih ostvarenja - Strahinja Mlađenović, Sonja Petrović, Sonja Rakić, Nikola Spasić, Alisa Debelić i Tanja Gavrilović. Neke od uloga u ovim minijaturama odigrali su i studenti glume Akademije umetnosti u Novom Sadu, u klasama profesora Ljuboslava Majere i profesora Borisa Isakovića.

Na programu su bile radio drame: "Iznad pet trošnih saksija" (Goran Petrović) režija i dramatizacija Strahinja Mlađenović, "Izdajničko srce" (Edgar Alan Po) režija i dramatizacija Sonja Petrović, "Jad fukare" (Čarls Bukovski) režija i dramatizacija Sonja Rakić, "Božićni poklon" (O'Henri) režja i dramatizacija Nikola Spasić,  "Samoubistva" (Gi de Mopasan) režija i dramatizacija Alisa Debelić i "Kamen Staroga Josipa" (Filip David) režija i dramatizacija Tanja Gavrilović.

Radio drame smo slušali u Studiju M Radio Novog Sada, a ceo događaj je organizovala Radio televizija Vojvodine, Dramski program.

Uprkos hladnom vremenu i činjenici da se, ko što se kaže u jednoj radio drami, „život sastoji od jecaja, šmrcaja i osmeha, gde jecaji preovlađuju“, mrak u toplo tapaciranoj Sali gde smo slušali šest drama, ugrejao nas je i na trenutak izdvojio na ostrvce mira i, dakle, kontemplacije. Ali, u tom trenutku, svim tim jecajima, moglo se reći, baš ono što kaže glavni junak jedne od radio drama: "Hoću da kažem kako sada, ukratko, ne mogu da im se pridružim."

Da ne gnjavim sa atmosferom, sve ove radio drame možete poslušati ovde. Mene je fascinirala duhovitost radio drame „Jad fukare“ u kojoj je napravljena odlična igra zvučnih planova (predavanje nadobudnog pesnika i komentari zdravorazumskog delije Kinaskog koji „razbijaju koncepciju“ te predstave), zatim odlično provučen muzički lajtmotiv u radio drami po Goranu Petroviću kojim glavni junak pokušava da dopre do boga, kao i izvedba naratora u ovoj drami, zatim potpuno jedinstven doživljaj (nalik pesmi ili snu) koji je pružila drama po Edgaru Alanu Pou i zanimljiv pristup (dramaturški) u Mopasanovoj kritici naše bezdušnosti i ignoranstva koje je izvela Alisa Debelić. Posebno izdvajam mladog glumca Nikolu barišića koji igra naratora u radio drami „Iznad pet trošnih saksija“. Ne pamtim kada sam čula ovakvo lepo, proživljeno pripovedanje koje tačno dočarava skromnost glavnog junaka, napor da se od zaborava spasu detalji iz detinjstva i jednog čudnog susreta sa nekakvim starcem.


Posetu Novom Sadu sam iskoristila da sa studentima popričam o njihovom izboru priča, doživljaju radio režije i njihovim utiscima nakon dobro završenog posla. Budući da sam greškom isključila diktafon pri razgovoru sa Nikolom Spasićem, žao mi je što ništa od njegovih utisaka ne mogu preneti, al se usuđujem da pomenem da je na mene ostavio utisak ozbiljnog momka koji je O’Henrijevu priču odabrao sa namerom da odslika trenutnu društveno-političku situaciji kod nas koja, iako vremenski udaljena od one u priči, priziva i pročišćuje naše sadašnje strahove. On je to sve, naravno, rekao konkretnije i lepše, pa neka mi ne zameri zbog ovoga sa diktafonom. Nisam zabeležila ni utiske Tanje Gavrilović koja je imala obaveze nakon slušanja, a ja se nisam najavila na vreme. Tako da prenosim deo razgovora sa ostalim rediteljima.

-Zašto baš ta priča za radio dramu? Da li zato što je radijski zgodna (zbog zvukova itd.) ili zato što ti je priča super sama po sebi?

Strahinja Mlađenović („Iznad pet trošnih saksija", Goran Petrović)

I jedno i druga. Na prvom mestu, mislim da je Goran Petrović trenutno naš najbolji pisac. Sa druge strane – iz nekih priča se prosto prelivaju zvukovi, a iz nekih ne. Zavisno i od veštine sa kojom je priča napisana. A iz ove Goranove priče zvuci se prosto prelivaju na sve strane. Ambijent banje, sam taj motiv pesme koja se ponavlja kao zvučne umetnosti koja komunicira s Bogom. Zato sam odabrao tu priču.

Sonja Rakić („Jad fukare", Čarls Bukovski)

Ovu priču nisam birala sa ciljem da bude radio drama, nego je ta priča izabrana kao ona po kojoj bih radila film. Tek iz te odluke je proizašla ideja da bih po istoj toj priči mogla da uradim radio dramu. A zašto baš Bukovski? Zato što je to pisac koji je omogućio da se, preko njegovog pisanja, približiš njegovom životu. Priča o sebi, što ja jako volim. Zato što piše o onome što on jeste – jednostavan i životan.


Alisa Debelić ("Samoubistva", Gi de Mopasan)

Biram vrlo ekonomično – da l’ to može ili ne može. Nije mi čak bila ni super priča. U principu sam razmišljala o radiofoniji i zvučnoj kulisi. Napravila sam taj okvir vidu radio emisije, jer Mopasan je hteo da nas podseti na to kako mi ljude koji su žrtve nekakvih nesreća, uopšte ne doživljavamo, niti ih razumemo, niti imamo za njih mesta i vremena. I onda sam postavila okvir radio emisije gde se gost u studiju i radio voditelj razgovaraju na neku sasvim drugu temu, dok te vesti stižu i stižu...

Sonja Petrović ("Izdajničko srce", Edgar Alan Po)

Birala sam priču baš za radio dramu. Priča Edgara Alana Poa zasniva se na unutrašnjem monologu glavnog junaka, a unutrašnji svet tog lika najbolje se može prikazati putem radija. Sa obzirom na celu situaciju, postoji dosta priča koje, iz finansijskih razloga ne mogu da radim recimo na filmu, a radio režija ti daje apsolutnu slobodu. I upravo time sam bila oduševljena. Kao i time što je radio toliko intiman medij i koliko zadire u psihu.



-Reci nam nešto o izboru glumaca, kako je tekao rad na radio drami i kakvi su ti utisci sa obzirom da je ovo tvoj prvi (ili jedan od prvih susreta sa radom u profesionalnom radijskom studiju)

Strahinja Mlađenović

Nijedan glumac u mojoj radio drami nije školovani glumac. Problem mi je bio taj starac. Prvo sam pronašao jednu devojku na Akademiji koja je mogla da imitira taj glas, međutim ona je bila jako zauzeta pa sam potražio pomoć mog profesora engleskog, Nebojše Pajića, koji predaje engleski u Karlovačkoj gimnaziji a imao je pre jedno godinu, godinu i po dana premijeru mjuzikla koji je režirao. I on je rekao: „Što da ne“.
Režija radio drame meni dođe kao relaksacija, na neki način. Murakami je rekao da ga pisanje romana umara i onda sebi kaže: „e sad sam baš umoran!“ i onda sedne i napiše kratku priču. Posle rada na filmu i pozorištu, rad na radio drami mi dođe kao neki odmor, ali ne sada da sedim kod kuće i gledam TV, nego da ipak nešto stvaram, a da mi nije toliko teško. Samo treba pronaći pravi tekst, jer ne može svaki da se adaptira.
U februaru ću raditi radio dramu Mike Antića. To je ispit sa druge godine.

Sonja Rakić

Pri izboru glumca koji će igrati Kinaskog želela bih da sam mogla imati glumca koji bi bio baš takav lik (ko je taj Henri Kinaski?, glumac koji bi mogao da govori na taj način). Ali, na raspolaganju smo imali naše glumce, sa Akademije, a malo vremena. Čitaće probe i pripreme su bile na Akademiji, u nekim neformalnim prostorima, u pauzima i slobodnim terminima.

Alisa Debelić

Meni je teško da ja sama napišem nešto, ali kada imam dramski tekst to volim sama da obrađujem. Profesorka mi je predložila muziku. Ja sam njoj rekla: „Hoću sevdah.“ Opisno, dakle opšte mesto i ona je mene razumela, šta hoću da kažem, i donela mi je CD od Jivana Gaspariyana za kog nisam do tada čula. Za radio emisiju sam odabrala dva melosa koja su potpuno patetična i izlizana.

Sonja Petrović

Imala sam muzičkog saradnika, kolegu sa dizajna zvuka. Imali smo dilemu da li da biramo muziku blisku vremenu i tematici, ali onda smo shvatili da ne mora tako. Onda sam odlučila da uzmem muziku koja ocrtava atmosferu koju priča u meni izaziva. Izabrala sam numeru koja u meni izaziva spokoj i razdraganost. Koja odslikava stanje uma junaka, jer on u tom trenutku oseća da je rešio sve svoje probleme.

Mislim da je radio režija, verovali ili ne, bliža filmu nego pozorištu (na moje pitanje da uporedi ove medije). Upravo te brze promene mesta, vremena, atmosfere dočaravaju se samo jednim rediteljskim postupkom, a ne obiljem.

Snimali smo sve u kontinuitetu, po scenama. Za mene je bilo bitno da glumci izgurija priču kao celinu – od početka do kraja. Jer je bitna emocija koju grade u kontinuitetu. Na čitaćim probama smo vežbali parcijalno, po scenama. I tu smo dosta radili, jer naši glumci, na žalost nemaju puno iskustva sa radijskom glumom. A, baš zbog te ograničenost samo na audio mogućnosti, umetnik je neverovatno inspirisan za stvaranje. Tu ne igra važnu ulogu samo mašta reditelja, već i mašta samog slušaoca – svako će zamisliti svoj prostor.

Srećno, genijalci! Hvala na gostoprimstvu i vremenu!

Nov 2, 2011

Kaj da slušam u novembru studenom?

Od Vardara pa do Triglava radio postaje priredile su nam vrlo zanimljiv novembar, koji je u Beogradu počeo smenama sunca i magle, smog je navalio da nam se tovari na jakne i kapute, ova samoća ubija, pravo je vreme za radio. Ja sam u novembru studenom studenom rešio da slušam modernizam i suvremenost, kad se već nudi, takav je program svih stanica da su se uklopili Beket i sledbenici sa savremenim domaćim piscima.

Radio Slovenija će emitovati drame snimljene prema dvama zanimljivim tekstovima, i nemoj tu da me smarate pričom kako ne kontate slovenački, malo se napregnite, naćulite uveta, ne mora se ni razumeti svaka reč, ima tu muzike i šumova, a i Slovenija je to, zemlja obećana, "mjesto kakvog nema ni u snu".



Ako vam je komplikovano da kliknete na linkove koje smo dali na blogu, evo direktnog linka do stranice sa koje se mogu videti najave http://www.rtvslo.si/ars/radioteka.php Tu imate pod rubrikom "Premijere" sve najave i zvučne odlomke iz premijernih drama. Profi ljudi, profi zemlja, nema šta, Slovenci su bili najpametniji u Jugi, mi njima voće, oni nama sokove, a prvi se otcepiše, i slične priče, pa slušajte uživo Radio Sloveniju na: http://tvslo.si/predvajaj/v-zivo-radio-slovenija-tretji-program-ars/ra.ars/

Ako vam ne radi stream, otiđite u gornji desni ugao, kliknite "Nastavitve" pa izaberite stream prekoWindows Media Player ili Real Audija. Ja koristim WMP, evo direktnog linka za stream RS 3 iliti Ars radija: http://www.rtvslo.si/media.php?id=ra.ars&mt=wm&mq=hi&wm=true&rm=true 

RS 3
Elfriede Jelinek: PREBITEK NI UŽITEK
ČETRTEK, 3. NOVEMBER, 22:05

V zabavni radijski igri avstrijska nobelovka Elfriede Jelinek obravnava razlike med dvema kulturama in v zgodbi o služkinji naslika napetost, ki jo med ljudmi povzročijo različne življenjske in kulturne navade.
Režiser Gregor Tozon, nastopili pa so Majda Grbac, Brane Grubar, Boris Juh in Violeta Tomić.

RS 1
Harold Pinter: POSTAJA VIKTORIJA
SOBOTA, 19. NOVEMBNER, 22:40
http://en.wikipedia.org/wiki/Victoria_Station_(play)


Na Hrvatskom radiju još veće veselje, udara ljuti modernizam sa 3 slova B, biće Brehta, Bihnera i Bulgakova. A sve se može slušati uživo, u svim formatima, odavde: http://www.hrt.hr/index.php?id=hrt-uzivo


HR3 04.11.2011. 18:00
Bertold Brecht - BUBNJEVI U NOĆI

"Bubnjevi u noći" jedan je od prvih Brechtovih dramskih tekstova u kojem je ekspresionistički ugođaj još itekako prisutan, a u kojem je piščeva preokupacija klasnim nejednakostima i borbama već snažno uočljiva, kao i njegov kritički stav spram malograđanskog načina mišljenja. U radijskoj je adaptaciji drama radikalno skraćena, stavljena u okvir svojevrsnog ironijski odmaknutog cabareta koji se izvodi uz disharmonične zvuke klavira, te uz korske dionice. Također, poantirani su dijelovi teksta koji frapantno oslikavaju i našu društveno-političku situaciju, te zaista čine Brechta našim suvremenikom.
Glume: Krešimir Mikić, Natalija Đorđević, Sreten Mokrović, Doris Šarić Kukuljica, Alen Šalinović i Sven Šestak.
Prijevod: Truda i Ante Stamać.
 Adaptacija: Tajana Gašparović i Jasna Mesarić
Režija: Jasna Mesarić
HR3 četvrtak, 17.11.2011. 18:00
Georg Buchner - LEONCE I LENA


HR3, četvrtak, 24.11.2011. 18:00
Mihail Bulgakov - PURPURNI OTOK


Radio Bosne i Hercegovine je sjajan zato što ima radio drame na zahtjev, mogu se preslušati na sajtu, a nedavno su okačili neke drame koje, bar sudeći po tekstovima, obećavaju vrhunski radiofonski užitak. 


Ko ne bi preslušao KVARTET Hajnera Milera, zasnovan na romanu "Opasne veze" Šoderloa Lakloa? 
(O Hajneru Mileru: http://en.wikipedia.org/wiki/Heiner_Müller)


SAN O STAKLU Tvrtka Kulenovića, superpisca superheroja o kojem smo već ponešto natrunili ovde 


PARAMPARČAD Aleksandra Hemona, koji je otišao u Ameriku i postao nji'ov pisac, na engleskom, al opet nekako i našijenac, bilo mu je lako kad ima takvo prezime, zamisli, Hemon, ko da je Amer pravi, a šta mi Velisavljevići, Đukovići i ostali ići - ne možemo prići. 

I sve to za džabe, u svakom trenutku, kad vam dođe, samo klikneš ovde: http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=36&n=7017


I na kraju Radio Beograd, oni su u najvećem gradu, de i mi živimo, sudeći po ličnim kartama, pa je pristojno, skromno i nadasve pošteno da budu poslednji. E, tu ima svega za tužne i žedne, uši pune sapunice, a RB 2 i 3 slušate direktno uživo lajv jednostavnim klikom na: http://www.radiobeograd.rs/download/mp3s/radiobeograd2.asx

Za početak, dva Beketa:

03. novembar – četvrtak 
DRAMA (Radio Beograd 2 – 18.32) 
Semjuel Beket: KASKANDO 

08. novembar – utorak 
DRAMA (Treći program – oko 21.00) 
Semjuel Beket: POSLEDNJA KRAPOVA TRAKA 
http://en.wikipedia.org/wiki/Krapp's_Last_Tape

Onda malo Kafke...
 
13. novembar – nedelja 


RADIOTEKA (Radio Beograd 1 – 23.00) 

Franc Kafka: PRESUDA 


I za kraj, dva odlična srpska pisca, meki realista Danilo Nikolić i modernista Filip David... Nikolićev roman sam čitao, i toplo ga preporučujem. Osim što su dobri pripovedači, ova dva pisca imaju i protekciju, jer je Danilo Nikolić radni vek, kao dramaturg-urednik, proveo u Radio Beogradu, a Filip David je na dramaturgiji bio profesor nama dvoma koji pravimo ovaj blog.
 
27. novembar – nedelja

DRAMSKE RETROSPEKTIVE (Radio Beograd 2 – 17.00) 

Danilo Nikolić: VLASNICI BIVŠE SREĆE

29. novembar – utorak

PAUKOVA MREŽA (Radio Beograd 2 – 18.32) 

Filip David: ČETIRI PRIČE

Ugodno slušanje želim, uz teške novembarske kiše, a možda i sneg padne, tada prelazimo na Evu Braun, dok u vozu budem putovao od Zagreba do Beograda i natrag, kad je "mrak i ulica još spava, topi se sneg sa pločnika, negde daleko svetla grada, i samo još glas sa radija..."


Kako slušati i snimiti radio dramu preko interneta

Ima raznih odgovora na gornje pitanje, a ja vam mogu dati samo odgovor koji ja znam, jer stara korejska poslovica kaže da svako može pokazati samo onaj put kojim je i sam išao.

Elem, ja radio slušam preko malog programa Radio Sure koji se besplatno može skinuti sa adrese: http://www.radiosure.com/downloadz/

To je zgodan programčić jer ima bazu podataka sa mnogo radio stanica, omogućava pretraživanje po zemljama iz koje su te radio stanice, kao i po žanru muzike koju puštaju, a najbolja stvar je što su ex-jugoslovenski radiji već na listi. Ako neki nije, možete ga dodati sami.

Snimiti sadržaj koji puštate sa interneta preko ovoga programa jednostavno je kao i pleviti luk. Pritisnete dugme sa crvenim krugom da otpočnete, dugme sa belim kvadratom da završite snimanje. I to je to. Onda vam se sadržaj u popularnom mp3 formatu čuva tamo gde ste odredili da se čuva.

E, sad, kad je radio drama ubačena na privremeni streaming ili "na zahtev", stoji neko vreme na sajtu pa je uklone, i ona se može skinuti. Istina, ne može uvek, naročito ako postoje neke šifre i čuda, ali ako je regularno "uvijena" u sajt, preko flash playera ili nekih sličnih aplikacija, može se skinuti pomoću programa Orbit i Grab++ http://www.orbitdownloader.com/

Tu ćete morati sami da istražite kako se to radi, ali u principu je vrlo jednostavno, kad instalirate Grab++, recimo, i pokrenete radio dramu iz Firefoxa, odmah vam se pojavi dugme "Grab" i možete najopuštenije skinuti fajl radio drame.

Svakako se vredi malo pomučiti da otkrijete kako sve ovo radi, jer onda možete napraviti svoju fonoteku i puštati sebi radio drame na prenosivim uređajima koje sigurno imate, i slušati ih u kolima, vozu, autobusu, u šetnjama gradom, u depresivnom beogradskom gradskom prevozu, u njujorškom metrou dok se gurate sa ljudima, ili dok okupirate Wall Street.

Nov 1, 2011

Sutra slušamo PRIČU BABINOG SINA



Sutra će, u okviru serije Radio igra, na 2. programu Radio Beograda premijerno biti emitovana radio drama “Priča babinog sina”, nastala prema kratkom romanu Kragujevčanke Tatjane Janković, a u radijskoj dramatizaciji Ivana Velisavljevića.

“Priča babinog sina”, kako i sam naziv kaže, donosi priču babinog mezimčeta koje, iako odraslo, posećuje oazu detinjstva provedenog u šumadijskom selu, uz babin skut i njeno pripovedanje. Ukoliko se u 18 i 32 nađete ispred radija, iz vaših zvučnika će pokuljati trava, promljackaće šljiva i, jednom rečju, zabrektaće ceo mali, seoski kosmos.

Radio dramu je režirao Zoran Rangelov, snimio Dejan Ivanović, a za bogat šumadijski govor pobrinula se lektorka Nataša Šuljagić. Muziku je birala Marija Ćirić. Glume Dobrila Ilić, Aleksandra Đurić, Branislav Platiša i Miodrag Milovanov.

O romanu Tatjane Janković, “Priča babinog sina” (Filip Višnjić, 2008), pisala sam ranije, pa da se ne ponavljam (a i dalje mislim isto), ovde su zabeleženi utisci.

LinkWithin

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...