Jan 31, 2013

RADIO-DRAMA "MEĐEDOVIĆ" SAŠE RADOJEVIĆA

U okviru serije radio igra 6. februara biće premijerno emitovana radio drama “Međedović” koju je Saša Radojević napisao po motivina narodne pripovetke. Ovu narodnu bajku Vuk Stefanović Karadžić svrstao je u ženske pripovetke koje se od muških razlikuju po tome što se u njima prikazuju “kojekakva čudesa koje ne mogu biti”. Još ih zove i gatkama, a pripovetku “Međedović” čuo je i zapisao od srpskog narodnog pevača iz sela Kazanaca u Staroj Hercegovoni, Tešana Podrugovića. Jedna od najneobičnijih narodnih pripovedaka, “Međedović” obiluje nadrealnim slikama bogatim humorom koji je inače posebna odlika Podrugovićevih redakcija narodnih pesama i priča, ali i ranim oblicima groteske.
Saša Radojević inače poznatiji kao filmski scenarista, kritičar i reditelj, manje je poznat kao radijski pisac, a za sobom ima niz radio drama i adaptacija. O svom novom delu za naš blog napisao je:

“Radio igra je za mene vraćanje u prostor formativnog doba. Kada je u detinjstvu bilo moguće kreirati paralelni univerzum, stvoren od imaginacije, u kojem su dominirali junaci iz narodnih pripovedaka. Atemporalnost tih priča - koje, kako pokazuju antropološke analize, sežu u doba prehrišćanskog i preslovenskog - omogućila je stvaranje zemalja u kojima nije bilo imenovanja toponima osim arhetipskih (selo, šuma, dvorac...). Bez vremena i bez geografskih određenja tim svetom lutali su junaci u potrazi za slavom, bogatstvom i devojkama. Među likovima srpskih narodnih pripovedaka posebnu pažnju privlačio mi je Međedović, junak istoimenog dela koje je pribeležio Vuk Karadžić. Pikarska strukture te pripovetke, lakomislenost glavnog junaka, te dionizijska razuzdanost u brzom smenjivanju prostora i neumerenost u jelu i piću, doprineli su utisku o Međedoviću kao hvalisavcu čije avanture neminovno proizvode efekat naivno komičnog. Ozarenost koju mi je ova pripovetka donosila prilikom svakog čitanja pokušao sam da podelim sa slušaocima radio igre 'Međedović'".

 Dramu je režirao Zoran Rangelov, a uloge tumače: Snežana Kovačev, Dragomir Čumić, Siniša Ubović, Miodrag Milovanov, Božidar Stošić, Tawa Mirčetić, Branislav Platiša, Dubravko Jovanović i Aleksandra Đurić. Lektor je Nataša Šuljagić, ton majstor Dejan Ivanović a za muziku se postarala Marija Ćirić.
Dramu možete poslušati u 18 i 32, na 2. programu Radio Beograda. Prijatno slušanje.

Jan 20, 2013

RADIO-DRAME SRĐANA VUČINIĆA

Redakcija Dramskog programa Radio Beograda odlučila je da ovog meseca za reprizni repertoar odabere tri radio-drame Srđana Vučinića emitovane u okviru serije "Zvezdani časovi", posvećene biografskim dramama. U prethodne tri sedmice, petkom od 18.32h, imali smo prilike da slušamo Srđanove drame "Dragutin Ilić", "Princ Đorđe Karađorđević" i "Siroti Jorik - Miloš Crnjanski", te smo odlučili da autora pozovemo da za naš blog napiše nešto o svom pisanju za radio.

Osim kao autor radio-drama, Srđan Vučinić nam je zanimljiv i kao jedan od retkih, ako ne i jedini, koji o filmovima piše eseje u onom već pomalo zaboravljenom smislu, koji je naglašavao Adorno, smeštajući esej/ogled u međuoblike naučnog i književnog, subjektivnog i objektivnog. Tri Srđanove knjige, "Kraljevstva i izgnanstva", "Rađanje kentaura" i "Crno u koloru - Crni humor u srpskom filmu" (sa Vladanom Matijevićem), sastavljene su od eseja o filmskim rediteljima i njihovim poetikama, filmskim fenomenima i meditacijama na razne teme koje gledanje određenih filmova podstiče. U Srđanovom slučaju, reč je pre svega o autorskom art filmu, rediteljima poput Andreja Tarkovskog, Ingmara Bergmana, Živojina Pavlovića, u šta se uklapa i Srđanovo učešće u organizaciji Festivala autorskog filma.

Ako niste slušali radio-drame Srđana Vučinića u repriznim terminima, na sajtu Radio Beograda možete pročitati tekst drame o Milošu Crnjanskom i preslušati je, istina, u nešto lošijem kvalitetu zvuka i u mp3 formatu. Linkovi su ovde:

Tekst:
http://www.radiobeograd.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=54724&Itemid=81
Audio:
http://www.radiobeograd.rs/download/drame/Premijere/drama2701.mp3

A sad dajemo reč drugu Srđanu...

 Radio drame u seriji “Zvezdani časovi” pisao sam s jasnom namerom da, pored biografije date ličnosti, istražim i neka izmenjena stanja svesti, odnosno mogućnosti njihovog transponovanja, za šta je radio možda najadekvatniji medij. Tako sam u drami o Dragutinu Iliću u središte stavio njegova mistička i okultna iskustva (o kojima je on svedočio u spisima Priviđenja i Moja ispovest); u drami posvećenoj princu Đorđu Karađorđeviću neke biografske činjenice nadogradio sam i objedinio domaštanim motivom hipnoze (i dobne regresije koja se, katkad, tom prilikom odvija); dok sam u drami o Crnjanskom jedan motiv i epizodu iz knjige Kod Hiperborejaca proširio u pravcu sagledavanja prošlosti iz perspektive hipnagogičkog iskustva (specifičnog stanja polusna o kome su, beležeći vlastite doživljaje nadahnuto pisali i Po i Kafka).

Kao medij lišen svega suvišnog (nalik borhesovskom slepcu prinudno upravljenom ka samim suštinama), radio mi je poslužio i da egzistenciju konkretne ličnosti barem na trenutak osmotrim u svetlu drugačijem od onog koje nam pružaju istoriografija i svakodnevno iskustvo.


Jan 10, 2013

U januaru - odbegli iz bajke u GSP

Poštovani slušaoci,

U januaru ćete na talasima Radio Beograda, između ostalog, imati priliku da čujete dve premijere radio drama. U pitanju su originalna radiofonska dela za sada mladih dramskih pisaca Višeslava Radenkovića i Ljubice Luković koji će se predstaviti nadasve originalnim ostvarenjima koja, svako na svoj način, koketiraju sa tradicijom.

Delo Ljubice Luković, dečja radio drama "Junaci bez bajke" na najboljem je tragu postmodernog dečjeg dramskog teksta kakav neguje, recimo, repertoar pozorišta Puž. U pitanju je avantura devojčice koja pokušava da se odupre već napisanim bajkama koje je sputavaju u guraju u tipizirane uloge plačljivih princeza i okuplja družinu nezaposlenih i razočaranih junaka iz klasičnih bajki sa kojima, uprkos tvrdoglavom Naratoru, pokušava da osmisli i proživi sopstvenu originalnu bajku. Ova drama ide 20. januara, u 12 i 15, na 1. programu Radio Beograda.

Evo šta je Ljubica rekla povodom premijere svoje drame: 

"Imala sam sreću da se na fakultetu ponovo susretnem sa zaboravljenom formom radio drame koju sam toliko volela u detinjstvu. Radio pruža beskrajnu slobodu, i piscu i deci, piscu da izmašta sve one junake i situacije koje drugačije ne bi mogao da stvori, a deci da prateći piščeve reči kao smernice oko njih stvore sopstvene svetove i junake u skladu sa svojom maštom. Ne dopada mi se što se dela za mlađe često pojednostavljuju i lišavaju bilo kakve ozbiljnije teme ili zapleta. Mislim da je to pogrešan pristup i ozbiljno potcenjivanje, da su deca, pogotovo u današnje vreme, mnogo zahtevnija publika nego što se smatra, zato im treba ponuditi i nešto slojevitije. Želela sam da napišem dramu koja će biti zanimljiva publici svih uzrasta, ali pre svega, dramu koja bi meni bila zanimljiva kad sam bila dete."

Reditelj je Miloš Jagodić, a uloge tumače Milan Mihailović, Paulina Manov, Daniel Sič, Miloš Đuričić, Branislav Platiša, Vladan Živković, Petar Mihailović, Dragomir Čumić, Marko Baćović, Dobrila Ilić, Draginja Mileusnić i Jadranka Selec. Lektor je Olga Babić, a ton majstor Milan Filipović. Muzički saradnik je Dragan Mitrić.

Višeslav Radenković je poprište melodrame "Ai, shiteru!" pronašao u garažama GSP-a, kao i na gradskim drumovima gde se dvojica vozača ovog čuvenog preduzeća bore za srce instruktorke Ami Kobajaši, prispele iz Japana da ovdašnjim vozačima demonstrira ćudi japanskih paklenih gradskih mašina. Radenković je u ovo fino akciono ruho ubacio srmu domaće poezije, pa su svi junaci dobrano inspirisani pesmama Miloša Crnjanskog i Radeta Drainca. Zvuči kao kineski fast food koji prvi put naručujete, ali valja rizikovati!

Ovim povodom, Višeslav je ekskluzivno za čitaoce našeg bloga najavio svoju radio dramu (za sve ozbiljne misli odgovoran je isključivo autor, mi ih sa zadovoljstvom prenosimo!):

"Moje ponovno (post-'Jovanovići') upoznavanje se radio dramom tokom studija dramaturgije bi se moglo povezati sa dobro poznatom metaforom Orsona Velsa da je radio napušteni rudnik zlata. Vels radio dramu, zajedno sa nemim filmom, vidi kao- žrtve tehničke nestrpljivosti. Vels je poredio je gubitak interesovanja za radio sa odbacivanjem vodenih boja jer je neko izmislio uljane boje. 

Ipak, mene radio drama nije zainteresovala činjenicom da poseduje retro charm, već upravo zbog mogućnosti da je zamislim osobođenu od svoje demodirane garderobe, preobuvenu iz koturna ustajalih predrasuda, u patike sa brzim koturaljkama.

Mislim da je moj šaljiv odgovor na pitanje šta ošekujem od saradnje sa Radio Beogradom verovatno, da napravimo Spilberga za slepe. 

Možda je u pitanju posledica nesposobnosti da uspešno izrazim podsvesnu želju za bavljenjem muzikom, ali izuzetno sam sklon da prihvatim shvatanje italijanskog naučnika Đina Stefanija (Gino Stefani) prema kome je muzika bilo koja ljudska aktivnost uređena oko upotrebe zvuka.

Uzimajući ovu široku definiciju u obzir, radio drama je za mene pokušaj da muziciram, otkrivam mogučnosti glasa i njegove sugestivnosti sa kojom nagoveštava odsutni svet slika.

Komediju "Ai Shiteru" napisao sam inspirisan stvarnim dvobojem Miloša Crnjanskog i vazduhoplovca Sondermajera koji se srećom završio bez ljudskih žrtava. 

Komedija "Ai Shiteru" je priča o intimnoj revoluciji dvojice vozača autobusa koji se igrom slučaja zaljubljuju u ženu iz dalekog Japana, paralelno otkrivajući svoju sudbinsku povezanost sa pesnicima Radetom Draincem i Milošem Crnjanskim.

Na izvesan način poezija baš kao i nemoguća ljubav nalazi svoj put kroz najsitnije pukotine racionalnog do samog središta srca svoje 'žrtve'." 

Drama ide 14. januara, u okviru serije mala scena, u 18 i 32, na 2. programu radio Beograda.
Reditelj je Zoran Rangelov, a ton majstor Dejan Ivanović, dok je muziku birao Dragan Mitrić. lektorka je nataša Šuljagić, a uloge tumače Ljubomir Todorović, Branislav Platiša, Siniša Ubović, Paulina Manov, Miljana Marić, Dobrila Ilić i Snežana Kovačev.

Uživajte u vožnji!

LinkWithin

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...